Dobroj hrani uvijek je teško odoljeti. Još je teže to uspjeti u praznično vrijeme, kada su brojna druženja i slavlja praćena (pre)obilnim količinama omiljenih delikatesa. Po povratku u rutinu, najkasnije u januaru, teško možemo izbjeći loš osjećaj i prije svega grižnju savjesti zbog viška kilograma. Ako se pitate je li moguće ikako se suprotstaviti ovom trendu, imamo sjajne vijesti za vas: naravno da je moguće! Ako je gotovo i neizbježno da ćemo se tokom praznika počastiti pokojom poslasticom više (i neka je tako! ;), postoje ipak načini na koje čak i najveći sladokusci mogu smanjiti unos kalorija, i to ne samo za vrijeme praznika, već svaki dan!
Višednevno prejedanje uzima svoj danak
Ako sjedimo za stolom koji je pretrpan dobrom hranom, velika je vjerovatnost da ćemo sebi dozvoliti više nego što bismo inače. Za vrijeme praznika se to može dogoditi ne samo nekoliko puta sedmično, već čak i nekoliko puta dnevno. Nije suvišno istaknuti da je hrana koju jedemo za vrijeme praznika uglavnom kaloričnija od hrane koju inače unosimo: ima više masnoća, soli, šećera… Pretjerana konzumacija takve hrane i pića sama po sebi predstavlja veliki pritisak na jetru i probavni sistem, što kod mnogih izaziva nadutost, zatvor i malaksalost. Osjećaj punog želuca često prati usporena probava, što brzo može pokvariti raspoloženje.
Pa kako onda jesti pametnije i izbjeći takve probleme? I što trebamo napraviti ako se ipak malo zanesemo i prenaglimo?
Kako spriječiti prejedanje?
Hrana zbližava, podiže raspoloženje, budi uspomene i može djelovati pozitivno na mnoge druge načine, ali to vrijedi samo ako se pri jelu držimo prave mjere. A kako je to mnogo lakše reći nego napraviti, u ovom članku donosimo najkorisnije savjete uz pomoć kojih ćete mnogo lakše da odolite dodatnoj porciji ručka, brzom ponoćnom međuobroku ili ‘nezdravoj večeri’.
Jedite više onoga čega možete manje pojesti
U svoj jelovnik uvrstite što više namirnica koje su bogate vlaknima, a siromašne kalorijama. U ovu skupinu spadaju grejp, zelena salata, krastavci, kupus, kelj, špinat, brokula, grah, leća… Tih namirnica možete jesti više, a njihovom konzumacijom ćete brže doći do osjećaja sitosti i nećete osjećati toliku potrebu za hranom kojom biste unijeli znatno više kalorija u svoj organizam.
Konzumiranje hrane s više vlakana također će vas duže držati sitima. Naprimjer, ako za doručak pojedete zobene pahuljice s voćem i orašastim plodovima, za ručak ćete pojesti manje nego da ste doručkovali punu zdjelu kukuruznih ili drugih vrsta žitarica s puno dodanog šećera. Jeste li za još jedan trik? Svakom obroku dodajte barem malo voća i povrća!
Jedite redovne obroke
Već znate da vas čeka obilna svečana večera i zato planirate da preskočite ručak? Greška! Dok planirano preskakanje obroka (metoda povremenog posta, odn. intermittent fasting) može donijeti željene rezultate, neredovna prehrana često ima suprotno djelovanje od željenog. Naprimjer, ako cijeli dan gotovo ništa ne jedete, puno je veća vjerovatnost da ćete se večerom prejesti, po mogućnosti masnom, teško probavljivom hranom. Bolje je jesti nekoliko manjih obroka tokom dana, kako biste prije večere bili djelomično siti i tako se lakše na vrijeme „zaustavili“. Ljudi isto tako često preskaču obroke kako bi smanjili unos kalorija, a zatim posegnu za brzim zalogajima poput keksa, čipsa i čokoladica kada su gladni, čime na kraju daleko premaše kalorijsku vrijednost zdravog, uravnoteženog obroka.
Okružite se ljudima koji manje jedu
Mnoga istraživanja pokazala su da ljudi često prilagođavaju veličinu svojih obroka obrocima onih s kojima ručaju. Naravno, za vrijeme blagdana nemoguće je izbjeći posjet rodbini koja nas voli poslužiti obilnijim porcijama, ali ako vam je neko ukusno jelo previše primamljivo, možete si pomoći tako da sjedite za stolom s onim osobama koje malo manje jedu na većem slavlju.
Ne dajte se omesti i usredotočite se na hranu
Uz brojne poklone u naše domove pristižu i izdašne količine slatkiša, ormari su puni grickalica koje su ostale od proslava ili još „čekaju goste“… Tako se u dugim zimskim večerima volimo sklupčati ispred TV-a ili računara i poslužiti se raznim poslasticama, a dok uživamo u napetom filmu, brzo zaboravimo sve ostalo i ispraznimo cijelu kesicu čipsa ili kutiju pralina do kraja. Ako želite izbjeći „moralnu prodiku samom sebi“ kada shvatite da ste potrošili sedmičnu zalihu grickalica tokom sinoćnje filmske večeri, radije sebi priuštite svjesno uživanje u poslasticama, bez ometanja. Jedite polako i pokušajte uživati u svakom zalogaju. Pomaže isto tako i ako unaprijed izmjerite i priredite porcije svojih omiljenih „nezdravih grickalica“. Manju količinu čipsa možete pripremiti u posudu, a preostalu količinu ostaviti u kesici i vratiti u ormar za neku drugu priliku. A ako vam gledanje filmova bez grickalica nikako nije prihvatljivo, razmislite o zdravim alternativama: čips od jabuke, neslani orašasti plodovi, narezana mrkva…
Održavajte normalnu razinu šećera u krvi
Ako jedete puno bijelog hljeba, slatkiša i druge hrane s visokim glikemijskim indeksom, razina šećera u krvi naglo će porasti, a zatim opet pasti. Takve fluktuacije jačaju osjećaj gladi, a time dovode i do češćeg prejedanja. Ako želite kontrolisati nivo šećera u krvi, jedite hranu s niskim glikemijskim indeksom, poput graha, smeđe riže i zobenih pahuljica.
Jedite polako i uživajte u hrani
Svi znamo da kada na stol stigne pladanj s prazničnim poslasticama, često naglo požurimo u „napad“. Ipak, ako polako jedemo, dajemo tijelu dovoljno vremena da pošalje informaciju do mozga da smo dovoljno pojeli. Zato, unatoč obilnom obroku, vrijedi odvojiti trenutak za duboki udisaj i dobro prožvakati svaki zalogaj. Na taj ćete način prije osjetiti sitost i lakše ćete se oduprijeti nepotrebnim dodatnim porcijama. Naravno, polagano jesti je vještina koju treba vježbati. Nemojte odustajati, budite uporni i brzo ćete je savladati.
Oprez s alkoholom
Pretjerana konzumacija alkohola ima bezbroj negativnih posljedica koje nije potrebno posebno isticati. Ipak, za sve one koji se vole prejedati, važno je znati činjenicu da veće količine alkohola pojačavaju osjećaj gladi.
Između obroka pijte vodu ili nezaslađeni čaj
Ako pijete više vode prije i tokom obroka, želudac će vam se proširiti, prije ćete doći do osjećaja sitosti i prije odložiti pribor za jelo. Ako niste preveliki ljubitelj vode, probajte druga niskokalorična pića poput nezaslađene limunade ili čaja.
Koristite manje tanjire
Porcije hrane često nesvjesno prilagođavamo veličini tanjira. Osim toga, čak i relativno velika porcija može izgledati mala na ogromnom tanjiru – zato budite oprezni. Ako se bojite da biste mogli pojesti previše, bolje je hranu poslužiti na nešto manjim tanjirima. Kada pojedete porciju s tanjira, možete se zaustaviti i procijeniti jeste li još gladni, a ako je potrebno, pojedite još malo.
Nemojte se ograničavati
Obećati sebi da više nikada nećete dotaknuti čokoladu, peciva, čips ili pržene poslastice… za većinu nas takve stvari su nemoguća misija. Osim toga, potpunim odricanjem od određenih namirnica ili jela koja volimo možemo sebi stvoriti osjećaj zakinutosti, što s vremenom dovodi do prejedanja tim jelima. Zato – i koliko god to čudno zvučalo – dajte sebi oduška! Komad torte, pokoji kolačić ili tu i tamo neki obrok brze hrane neće vam škoditi ako se vaš jelovnik bazira na uravnoteženoj, neprerađenoj ishrani s puno vlakana.
Prva pomoć u slučaju prejedanja: Donat
Kako se svako kad-tad zanese, dobro je znati i kako sebi možemo pomoći ako svoj probavni sistem opteretimo većom količinom teško probavljivih delicija. I u ovom slučaju je naša prva linija odbrane od zatvora Donat. To je potpuno prirodan osmotski laksativ, za čije su izvrsno djelovanje najviše zaslužne sulfatne soli. One privlače vodu u debelo crijevo, čime se povećava volumen stolice, što onda podstiče rad crijeva. Povećana količina vode u debelom crijevu omekšava stolicu, a to onda znatno olakšava defekaciju.
Kako uživati u Donatu i pritom pobijediti praznični zatvor?
Kako biste postigli pražnjenje crijeva bez napora i podstakli vaša crijeva na rad, popijte 0,2 – 0,3 litre Donata ujutro na prazan želudac te 0,2 litre prije večere. Idealno bi bilo da Donat bude topao (zagrijan na tjelesnu temperaturu), ali može biti i na sobnoj temperaturi. Svakodnevno konzumiranje Donata pokrenut će vaša crijeva na potpuno prirodan način, a djelotvornost i sigurnost klinički su dokazane.
Praznično vrijeme nije vrijeme za odricanje, ali dobro je znati da postoji prirodna pomoć. Donat je prva pomoć u borbi protiv usporene probave, nadutosti i zatvora. A svima koji osjećaju neugodnu težinu nakon obroka, Donat će donijeti pravo olakšanje.
Uz Donat kao prirodno rješenje za podsticanje probave nemojte zaboraviti ni na važnost raznolike i uravnotežene ishrane te zdravog načina života.
Često postavljena pitanja
1. Zašto je prejedanje tokom praznika štetno za organizam?
Ako više dana za redom konzumiramo prekomjerne količine teško probavljive hrane, povećava se vjerovatnost probavnih problema poput zatvora, nadutosti, osjećaja nepotpunog pražnjenja crijeva i sl.
2. Kako izbjeći prejedanje tokom praznika i općenito?
Vrlo je važno u obroke uključiti hranu bogatu vlaknima koja će nas prije zasititi te piti puno vode ili nezaslađenih napitaka. Također je važno žvakati polako, ne jesti grickalice iz kesice ili pakovanja, već prethodno izmjeriti količinu. Isto tako je korisno koristiti manje tanjire i pribor te jesti redovne obroke, odnosno jesti manje obroke više puta, a na zabavama ili okupljanjima okružiti se onim osobama koje jedu manje od nas.
3. Kako možemo pomoći probavi ako se ponekad prejedemo?
Najbolje oružje protiv nadutosti i zatvora je Donat, prirodni osmotski laksativ čija je djelotvornost klinički dokazana i ne izaziva ovisnost niti nuspojave.
4. Kako nam Donat pomaže kod prejedanja?
Donatovo djelovanje na podsticanje rada probave uglavnom je posljedica sulfatnih soli koje privlače vodu u debelo crijevo. Time se povećava volumen stolice, što podstiče rad crijeva.
5. Kako piti Donat ako želimo podstaknuti rad probave?
Kako biste postigli pražnjenje crijeva bez napora i podstaknuli vaša crijeva na rad, popijte 0,2 – 0,3 litre Donata ujutro na prazan želudac te 0,2 litre prije večere. Idealno bi bilo da Donat bude topao (zagrijan na tjelesnu temperaturu), ali može biti i na sobnoj temperaturi. Donat se može konzumirati svaki dan.
Odaberi poglavlje: