Istraživanja provedena posljednjih nekoliko godina dokazala su koliko je važna mikrobna zajednica za zdravstveno stanje čovjeka.[1,2,3,4] Na kvalitativni i kvantitativni sastav crijevne mikrobiote utječe puno čimbenika, među ostalim prehrambene navike i način života. Smetnje u radu crijevne mikroflore slabe reakciju imunosnog sustava, omogućuju razvoj metaboličkih poremećaja i uzrokuju alergijske reakcije.[3,4] Suvremenim dijagnostičkim metodama može se u potpunosti otkriti rad gena brojnih predstavnika crijevne mikroflore. Istraživanjima pokušavamo otkriti povezanost između smetnji u radu u slučaju promjena mikrobiote i različitih humanih bolesti. Profil crijevne zajednice kod svake je osobe drugačiji, ali je u 75 % čine bakterije Verrucomicrobia, Firmicutes, Bacteroides, Fusibacteria, Proteobacteria i Actinobacteria,[5] a definira je genom konkretnog čovjeka.[6] Ljudsko zdravlje i opću homeostazu omogućuju neki najvažniji predstavnici grampozitivne anaerobne mikroflore – laktobacili i bifidobakterije. Ako ih ima dovoljno, učinkovito sprječavaju naseljavanje strane mikroflore u crijeva.[7] Crijevni mikrobiom utječe i na rad osi mikrobiota – crijeva – mozak, i tako da potiče rad nespecifične imunosti te endokrinog, živčanog i imunosnog sustava.[8]
Slika 1 Rad normalne crijevne mikroflore[11]
Številne endokrine in psihovegetativne motnje so med drugim povezane s pomanjkanjem in motnjo absorpcije magnezija v organizmu.[9] V Mnogobrojne endokrine i psihovegetativne smetnje povezane su, među ostalim, s nedostatkom i smetnjama u apsorpciji magnezija u organizmu.[9] U istraživanju, koje smo proveli od 2013. do 2016. godine, tijekom promatranja instrumentima te laboratorijskim i kliničkim praćenjem djece i tinejdžera (134 osoba od 10 do 18 godina) utvrdili smo da je nedostatak magnezija povezan s funkcionalnim zatvorom.[10] Smetnje energetskih, neurokemijskih i metaboličkih procesa u stanicama središnjeg i vegetativnog živčanog sustava uzrokuju smetnje u psihi, emocijama i procesima prilagođavanja, a zatim uzrokuju i funkcionalne smetnje u obliku zatvora. U spomenutoj kategoriji bolesnika konzumiranje ljekovite mineralne vode Donat u ukupnoj dnevnoj količini od 300 do 500 ml, i to triput na dan 20 minuta prije jela tijekom 18 dana stabiliziralo je rad gastrointestinalnog trakta, poboljšalo mogućnosti rada središnjeg i vegetativnog živčanog sustava te ojačalo sposobnosti prilagodbe organizma, a sve to je stabiliziralo homeostazu i dinamičku ravnotežu osi mozak – crijevo.
Popis literature
- Borre Y.E., Moloney R.D., Clarke G., Dinan T.G., Cryan J.F. The impact of microbiota on brain and behavior: mechanisms and therapeutic potential // Adv. Exper. Med. Biol., 2014, I. 817, P. 373–403.
- Young V.B. The intestinal microbiota in health and disease // Opin. Gastroenterol., 2012, I. 28, P. 63–69.
- Tilg H., Kaser A. Gut microbiome, obesity, and metabolic dysfunction // J. Clin. Invest., 2011, I. 121, P. 2126–2132.
- Kelsen J.R., Wu G.D. The gut microbiota, environment and diseases of modern society // Gut Microbes, 2012, I. 3, P. 374–382.
- Arumugam M., Raes J., Pelletier E., Le Paslier D., et al. Enterotypes of the human gut microbiome // Nature, 2011, I. 473, P. 174–180.
- Turnbaugh P.J., Hamady M., Yatsunenko T., Cantarel B.L., Duncan A., Ley R.E., Sogin M.L., Jones W.J., Roe B.A., Affourtit J.P., Egholm M., Henrissat B., Heath A.C., Knight R., Gordon J.I. A core gut microbiome in obese and lean twins // Nature, 2009, I. 457, P. 480–484.
- Vandenplas Y., Huys G., Daube G. Probiotics: an update // J. Pediatr. (Rio J.), 2015, I. 91, P. 6–21.
- Stilling R.M., Dinan T.G., Cryan J.F. Microbes do have a significant impact on epigenetic regulation in the host’s gut epithelium and immune system, microbial genes, brain and behaviour-epigenetic regulation of the gut-brain axis // Genes Brain Behav., 2014, I. 13, P. 69–86.
- Семиголовский Н.Ю. Дефицит магния как общемедицинская проблема. Трудный пациент. 2008;7: 31–35.
- Захарова И.Н. Роль дефицита магния в формировании функционального запора у детей и подростков / И.Н. Захарова, Т.М. Творогова, Л.Л. Степурина, Л.И. Елезова // Медицинский совет. – 2019. – №11. – С. 16–24.
- Romanchuk N.P., Romanchuk P.I. (2019). Neurophysiology and neurorehabilitation of cognitive disorders and disorders // Bulletin of Science and Practice, I. 5(11), P. 176–196. (https://doi.org/10.33619/2414-2948/48/19 (in Russian)).
Odaberi poglavlje: