Probiotici, prebiotici, simbiotici, prehrambena vlakna, laktobacili, bifidobakterije. Mnogo se piše i govori posljednjih godina o tim važnim sastojcima koji gotovo da postaju simboli zdravlja. Riječ probiotik, kojom se označavaju „korisne“ bakterije, upotrebljava se od šezdesetih godina prošlog vijeka. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. dobre bakterije) koji primijenjeni u odgovarajućoj količini imaju povoljno djelovanje na zdravlje domaćina.
Danas su probiotici predmet mnogih istraživanja i povoljni zdravstveni efekti dobro su dokumentovani naučnim istraživanjima. Za otkriće probiotika zaslužan je ruski bakteriolog Metchikoff, koji je primijetio pozitivno djelovanje mikroorganizama na ljudsko zdravlje. Posebno je to primijetio kod ljudi koji konzumiraju velike količine jogurta, kefira i drugih proizvoda koji sadrže bakterije mliječne kiseline, tj. fermentisanih proizvoda.
Ravnoteža probiotika i „loših“ bakterija
Probiotici imaju važnu ulogu u probavnom sistemu. Oni osiguravaju potrebne uslove za optimalnu funkciju crijevne mikroflore, odnosno skupinu mikroorganizama koji nastanjuju posljednji dio našeg probavnog trakta ili debelo crijevo. U našim crijevima tako živi oko 38 biliona živih bakterija, ali nisu sve opasne, neke su čak i korisne ili dobre. Upravo su „dobre“ bakterije ili probiotici vrlo važne za zdravlje probavnog sistema.
Veoma je važno naglasiti kako crijeva nisu samo probavni organ, nego i najvažniji organ odbrambenog sistema organizma, jer se u njima nalazi oko 70% imunološkog sistema.
Zato, ako se povoljno djeluje na ravnotežu probiotika i „loših“ bakterija u crijevima, cijeli organizam ima koristi. Brojni faktori mogu narušiti tu ravnotežu, poput:
– neizbježnog stresa,
– nepravilne i neuravnotežene ishrane,
– psihofizičke iscrpljenosti ili
– hroničnih bolesti, a ne smijemo zanemariti ni upotrebu lijekova, posebno antibiotika.
Posljedica narušene ravnoteže je porast broja „loših“ bakterija, što nerijetko može dovesti do pojave mnogih zdravstvenih tegoba. Među tim tegobama su najčešće prisutni
– proljev,
– opstipacija,
– nadutost,
– deficit važnih vitamina i minerala (zbog ograničene apsorpcije iz crijeva), ali i
– smanjenje funkcije odbrambenog sistema.
Drugim riječima, naša crijevna mikroflora podložna je promjenama i treba je redovno obnavljati, odnosno pravilno njegovati – također uzimanjem probiotika.
Povoljni učinci „dobrih“ bakterija – probiotika
Nauka sve više napreduje i neprestanim istraživanjima kontinuirano se pronalaze nove dobrobiti konzumiranja probiotika te potvrđuje važnost njihova uvođenja u svakodnevnu ishranu. Povoljni efekti probiotika su:
- onemogućavanje razvoja „loših“ bakterija
- pomažu osobama s intolerancijom na laktozu
- sinteza vitamina K i nekih vitamina iz grupe B
- jačanje odbrambenog sistema
- smanjenje nivoa holesterola
- smanjenje krvnog pritiska
- prevencija i liječenje proljeva
- smanjenje zapaljenja kod upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i/ili Chronova bolest)
- povoljan učinak kod iritabilnoga kolona
- prevencija razvoja štetnih bakterija kod stresa.
Dokazana klinička uloga probiotika je da oni sprečavaju gastrointestinalne tegobe kod bolesnika koji uzimaju antibiotike. Treba imati na umu da svi efekti nisu dokazani kliničkim studijama, ali neupitna je važnost probiotika za ljudsko zdravlje.
Nuspojave probiotika
Uvriježeno je mišljenje da su probiotici potpuno sigurni, ali treba imati na umu da je svaki organizam različit i da nema potrebe neprestano uzimati probiotike kao dodatke prehrani u svrhu preventive. Neki probiotici mogu čak biti okidač za alergijske reakcije. Mogu se pojaviti glavobolja, nadutost, vjetrovi, zatvor ili proljev, što može potrajati nekoliko dana.
Gdje se nalaze probiotici?
Dostupni su u prehrani, u obliku dodataka prehrani ili se nalaze kao dodaci u hrani, najčešće u fermentiranim mliječnim proizvodima. Bakterije mliječne kiseline upotrebljavaju se u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira i kiselog kupusa, zato su te fermentirane namirnice vrijedni izvori tih bakterija, iako često nemaju dokazan probiotički učinak.
Stručnjaci preporučuju promjenu prehrambenih navika i životnog stila kao najbolje, najprihvatljivije i dugoročno rješenje za zdrav probavni sustav i optimalnu ravnotežu probiotika i potencijalno opasnih bakterija. To je najbolje, a ujedno i dugoročno rješenje za zdrav probavni sustav, a time i bolje cjelokupno zdravlje i dobrobit tijela.
Pročitajte što još možete učiniti za zdravu probavu i jak imunološki sustav!
Mnoge namirnice prirodno sadrže probiotike. Ovo su samo neke od njih:
- JOGURT I KEFIR – izvrstan su izvor probiotika i prihvatljivi za osobe s intolerancijom na laktozu.
- KISELI KUPUS – pokušajte pronaći kiseli kupus koji nije pasteriziran jer pasterizacija ubija žive, tj. aktivne bakterije.
- KISELI KRASTAVCI – pronađite one koji su kiseljeni u rastvoru vode i soli, a ne sirćeta.
- NEKE VRSTE SIRA – iako je većina vrsta sireva fermentirana, to ne mora značiti da sadrže probiotike. Samo u nekim sirevima probiotici preživljavaju proces dozrijevanja, a to su gauda, cheddar i mozzarella.
Osim uvođenja tih namirnica u svakodnevnu prehranu, stručnjaci preporučuju i konzumiranje praziluka, heljde, palente i zobene kaše za revitalizaciju probavnog sistema i ravnotežu probiotika i potencijalno opasnih bakterija.
Često postavljena pitanja
1. Šta su probiotici?
Probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. dobre bakterije) koji u odgovarajućim količinama blagotvorno djeluju na naš probavni sistem, a time i na naše zdravlje.
2. Zašto su probiotici toliko važni za naše zdravlje?
Probiotici pomažu u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore. Na taj način osiguravaju da u našim crijevima bude dovoljno „korisnih ili zdravih“ bakterija.
3. Kakve pozitivne efekte imaju probiotici?
Probiotici, između ostalog, sprečavaju razmnožavanje loših ili štetnih bakterija, omogućuju tijelu proizvodnju određenih vitamina (B, K…), snižavaju razinu kolesterola i krvni pritisak, jačaju imunološki sistem, umanjuju upale kod crijevnih bolesti, ublažavaju simptome iritabilnog crijeva itd.
4. Mogu li i probiotici imati negativne efekte?
Neki probiotici mogu izazvati alergijske reakcije, posebno glavobolju, nadutost, vjetrove, zatvor i proljev. Ovi simptomi mogu trajati nekoliko dana.
5. U kojim namirnicama se nalaze probiotici?
Probiotici se uglavnom nalaze u kefiru, jogurtu, kiselom kupusu, ukiseljenom povrću i nekim vrstama sireva, naprimjer u gaudi, mozzarelli ili cheddaru.
Odaberi poglavlje:
