Zdrava probava je temelj zdravlja cijelog organizma. U našim crijevima nalazi se čak od 70 do 80% cijelog imunološkog sistema. U probavnom sistemu, tačnije u crijevima, žive milijarde bakterija. Mnoge od tih bakterija potrebne su i vrlo korisne, a osim dobrih bakterija, u crijevima se nalaze i one koje su štetne. Vjerovatno ste već čuli za one dobre i korisne – zovu se probiotici. Povezan je i još jedan sličan i također vrlo važan pojam: prebiotici. U kakvom su odnosu ti prEbiotici s prObioticima otkrivamo vam u narednim redovima.
Obnovimo znanje
Više o probioticima i njihovoj važnosti za naše zdravlje možete pročitati u drugom članku, ali kratak pregled zasigurno ne škodi: probiotici su zdrave bakterije koje žive u našim crijevima i u optimalnim količinama blagotvorno djeluju na zdravlje cijelog organizma. Postoji nekoliko razloga za to:
Probiotici tako učestvuju u veoma važnoj, zadnjoj fazi probave, štite tijelo od patogenih mikroorganizama na način da svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uslove za njihov rast, uključeni su u sintezu nekih vitamina B skupine te vitamina K i važni su za normalan rad odbrambenog sistema.
Presudna je ravnoteža dobrih i loših bakterija
Kao što smo već rekli, osim dobrih bakterija, u našim crijevima nalaze se i one koje su štetne. Upravo ravnoteža dobrih i loših bakterija određuje kako će funkcionisati probavni sistem, što se na kraju odražava na naše cjelokupno zdravlje.
Mnogi faktori mogu narušiti tu ravnotežu, poput stresa, nepravilne i neuravnotežene ishrane, psihofizičke iscrpljenosti, hroničnih bolesti i povišene tjelesne temperature, a važno je spomenuti i upotrebu lijekova, posebno antibiotika. Posljedica narušene ravnoteže je porast broja „loših“ bakterija što nerijetko dovodi do pojave raznih zdravstvenih tegoba među kojima su proljev, opstipacija, nadutost, nedostatak važnih vitamina i minerala zbog ograničene apsorpcije iz crijeva, ali i smanjenje funkcije odbrambenog sistema. Drugim riječima, crijevna mikroflora podložna je promjenama i trebamo je redovno obnavljati. To radimo na način da pazimo da je u našim crijevima uvijek dovoljno probiotika. Od velike pomoći su nam pritom i prEbiotici – hrana za dobre bakterije. “
Šta su prebiotici?
Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane (ugljikohidrati) porijeklom iz biljaka – najčešće iz čičoke (biljka s gomoljem sličnim krompiru) i cikorije. Prebiotici hrane dobre bakterije u našim crijevima i omogućuju im da prevladaju one potencijalno štetne u smislu brojnosti. Prebiotici se dodaju u fermentisane mliječne proizvode kako bi poboljšali preživljavanje probiotika. Mogu se upotrebljavati i kao zamjena za šećer ili mast. Velika je prednost njihova moguća primjena i kod dijabetičara, s obzirom na to da imaju niski glikemijski indeks.
Najviše su proučavani prebiotici inulin i oligofruktoza. Brojne laboratorijske studije pokazale su njihovo pozitivno djelovanje na ravnotežu crijevne mikroflore. Inulin i oligofruktoza stimuliraju rast laktobacila i bifidobakterija za koje je nauka dokazala mnoge pozitivne zdravstvene efekte na organizam. Upravo su različite vrste rodova bifidobakterija i laktobacila probiotici koje najčešće upotrebljavamo i dodajemo svojoj ishrani. Međutim, osim inulina i oligofruktoze postoje i drugi sastojci koji imaju prebiotički efekt.”
Različiti prebiotici prisutni su u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo
Ako želimo tijelo opskrbiti prebioticima, ne trebamo posezati za dodacima prehrani, već je dovoljno posegnuti za namirnicama koje inače svakodnevno unosimo u svoje tijelo. Izvrstan i veoma popularan izvor prebiotika je korijen cikorije zbog ukusa sličnog ukusu kafe, a ne sadržava kofein. Crveni i bijeli luk isto tako nisu samo ukusni dodaci našim jelima, već odlično djeluju kao izvor prebiotika. Neka istraživanja pokazala su da oni podstiču rast korisnih bifidobakterija u crijevima. Na taj način istodobno sprečavaju rast potencijalno opasnih bakterija.
Treba spomenuti i ječam te zobenu kašu, jer oni sadrže beta-glukan. Beta-glukani su predmet brojnih naučnih istraživanja, pa su tako neka od njih i dokazala da beta-glukani iz ječma i zobene kaše podstiču rast probiotika, i to iz roda laktobacila. Banane su također predmet mnogih istraživanja. Nezrele (zelene) banane sadrže veliku količinu takozvanog otpornog škroba za koji je nauka dokazala da ima prebiotičko djelovanje.
Redovno konzumiranje namirnica koje su bogate prebioticima može znatno utjecati na zdravu ravnotežu dobrih i loših bakterija u crijevima, a time i na zdravlje čitavog organizma.
Često postavljena pitanja
1. Šta su prebiotici?
Prebiotici su neprobavljive komponente hrane koje hrane dobre bakterije u našim crijevima i omogućuju im da prevladaju one potencijalno štetne u smislu brojnosti.
2. Zašto su prebiotici tako korisni?
Naša crijevna mikroflora se neprestano mijenja. Ona se sastoji od korisnih i štetnih bakterija, a o njihovom pravilnom omjeru ovisi naše zdravlje. Prebiotici hrane zdrave bakterije i tako osiguravaju da ih u pogledu brojnosti bude više od štetnih, čime osiguravaju da u našim crijevima vlada ravnoteža.
3. Koji faktori narušavaju ravnotežu naše crijevne mikroflore?
Postoje mnogi faktori koji mogu narušiti tu ravnotežu, poput stresa, nepravilne i neuravnotežene ishrane, psihofizičke iscrpljenosti, hroničnih bolesti i povišene tjelesne temperature, a važno je spomenuti i upotrebu lijekova, posebno antibiotika.
4. Koje su posljedice narušene ravnoteže u crijevnoj mikrobioti?
Najčešće posljedice poremećene ravnoteže u crijevnoj mikroflori su proljev, zatvor, nadutost i oslabljen imunološki sistem zbog nedostatka vitamina i minerala koji se ne mogu apsorbovati u crijevima.
5. U kojim se namirnicama nalaze prebiotici?
Važni izvori prebiotika su npr.: korijen cikorije, crveni i bijeli luk te zobene pahuljice.
Odaberi poglavlje:
